Tijekom 20. stoljeća, mnogo Dalmatinaca je emigriralo u potrazi za boljim životom, mnoge kuće su napuštene i zaboravljene, vizure gradova i sela znatno su promijenjene kao i i trgovi, ulice, običaji pa i sami ljudi. Mnoga manja mjesta u Zagori i na otocima, koja su nekada bujala životom, danas su poluprazna, a dječjeg plača gotovo da i nema. Život suvremenika užurban je. U košnici modernog svijeta gube se i zaboravljaju tradicijske vrijednosti, mnogi ljudi ne znaju i ni ne zanima ih kako se živjelo na ovim prostorima desetljećima prije.
Zaboravljena Dalmacija priča je upravo o tome kako je nekada bilo, ona nas podsjeća na to da živimo u jednom od najljepših kutaka svemira, približava nam autentične vizure Dalmacije od trenutka pojave fotografije sredinom 19. stoljeća do 1970. godine.
Sve je započelo mojom željom da kao strastveni kolekcionar starih razglednica Dalmacije podijelim ljepote koje one prikazuju sa širom publikom. Učinio sam to objavivši svoju knjigu Zaboravljena Dalmacija. Ona je, zapravo, produkt višegodišnjeg rada u kolekcionarstvu i iscrpljujućeg traganja za rijetko sačuvanim starim razglednicama Dalmacije. Ovo izdanje postalo je toliko popularno da je u samo sedam godina od prvog izdanja doživjelo niz edicija, pritom putujući na sve strane svijeta. Našla je svoj dom u Južnoj Americi, SAD-u, Kanadi, Australiji i mnogim europskim zemljama - gdje god venama teče dalmatinska krv. Mnogi su knjigu prepoznali kao sveti dalmatinski gral koji treba imati u kući za generacije koje dolaze.
Moj istraživački vremeplov i dalje se ne gasi, i dalje konstantno putujem i tragam za starim fotografijama Dalmacije, a sada, zahvaljujući pokretanju ove mrežne stranice, neke od njih imate prigodu vidjeti i virtualno.
A vi? Želite da istražujemo zaboravljenu Dalmaciju zajedno? Kao autor nekoliko monografija o Dalmaciji s starih fotografija i razglednica proputovao sam svaki njeni pedalj, od mondenskih ljetovališta do najzabitijih sela.
Želite li čuti upravo od mene zanimljive priče o njenoj povijesti, upoznavati lokalne običaje i stanovnike, tradicionalnu kuhinju, posjetiti neke od najposebnijih mjesta, od skrivenih samostana do plemićkih kuća, najljepših krajolika ili napuštenih sela slobodno me kontaktirajte, biti će mi drago pridružiti vam se i otkrivati vam moju zaboravljenu Dalmaciju, onu koju nećete pronaći u klasičnim turističkim brošurama.
Nadam se da će ova mrežna stranica donijeti u vaše domove upravo taj osjećaj Dalmacije, kliktaj galeba, zvižduk u snastima, neopisivo zelenilo masline... a pred očima najlipši pogled, onaj na najkamenitije kuće i najmodrije more.
Tada ću moći sa sigurnošću reći da je moj cilj ispunjen, a Zaboravljena Dalmacija s početka priče nikada neće biti zaboravljena.
Autor projekta Zaboravljena Dalmacija
Igor Goleš
O monografiji
Monografije iz serijala ˝Zaboravljena Dalmacija˝ postale su nezaobilazan dio kućnih biblioteka svakog ˝fetivog˝ Dalmatinca. Prikazujući stotine nikada do sad publiciranih fotografija malih dalmatinskih sela i gradova s kraja 19. i početka 20. stoljeća kroz prizmu starih romantičnih razglednica. Ova djela poslužila su publici da bolje upozna Dalmaciju i doživi je u netaknutim vizurama zabilježenim na fotografijama prije više od 100 godina. Autor Igor Goleš je kod odabira razglednica koje će prikazati publici odabirao one najrjeđe i nepoznate javnosti pa tako u knjigama oživljavaju vjenčanja s početka 20. stoljeća, kulturni i sportski događaji, panorame sela i gradova, početci turizma na ovim prostorima, prvi hoteli i pansioni, gostionice, crkve, ljudi i običaji...
Ovaj serijal je produkt njegovog petnaestogodišnjeg rada u kolekcionarstvu i traganja za najrjeđim fotografijama Dalmacije. Prvo bibliofilsko izdanje od 100 primjeraka bilo je rasprodano prije samog tiska knjige, a ogroman interes javnosti i medija privukli su autora objaviti i II. pa i III. prošireno izdanje. Svaka nova edicija donijela je stotine novih razglednica u kojima čitaoci pronalaze sebi omiljene dijelove Dalmacije i mogu ih doživjeti iz nove perspektive.
O popularnosti monografija iz ovog serijala najbolje govori podatak da je o senzacionalnom sadržaju koje one prikazuju Hrvatska radiotelevizija snimala priloge za svoje emisije: More, Alpe Dunav Jadran i Klub7, a o njima su pisali i „Slobodna Dalmacija”, „Jutarnji list”, „Večernji list”, „Otvoreno more”, „Yachts”, „Jet set” te mnogi drugi, posebice internetski portali...
Niti jedna druga monografija u Hrvatskoj nije doživjela toliki medijski interes ili postala tako popularan predmet darivanja za Božić, rođendane, vjenčanja, proslave diplomiranja, maturiranja, poklon poslovnim partnerima, turistima, uvaženim delegacijama ili, jednostavno, samo kao nešto što treba sačuvati u obitelji kao najdalmatinskiji suvenir. Mnoge knjige završile su i na sve strane svijeta - među potomcima Dalmatinaca, ali i drugih Hrvata iseljenih po svijetu, kojima ova knjiga donosi dašak Dalmacije u domove.
Drugi o knjizi
- Riječ je o golemom ikonografskom rezervoaru s nizom dosad neviđenih slika po kojima se ova knjiga ne okreće samo melankoličnim proučavateljima zavičajne prošlosti i baštine, brojnim namjernicima koji sa sve većim zanimanjem žele razumjeti ono što gledaju, nego i specijalistima različitih disciplina. Urednik knjige Igor Goleš poznati je kolekcionar starih razglednica. Isprva koncentriran na motive Šibenika i okolnih mjesta, on je svoja istraživanja tijekom godina značajno proširio kako bi, naposljetku, uvidom u niz drugih, jednako dragocjenih zbirki, sačinio ovu, u pravom smislu antologijsku monografiju, u kojoj se poseban naglasak stavlja ne samo na kulturno-povijesnu baštinu, spomenike, panorame manje razglašenih dalmatinskih mjesta i gradova, nego i na ljude, običaje, događaje, proslave, procesije… Stoga na ovim slikama buja svakodnevni i svečani život, u prizorima koji Dalmaciju od prije stotinu godina ne idealiziraju, ali je otkrivaju u mnogim zaboravljenim sastavnicama.Joško Belamarić, povjesničar umjetnosti
- Knjiga Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije vrijedan je memento prošlosti Dalmacije za koju često ističemo da je nepovratno izgubljena, a na koju nas, uz fotografije, podsjeća i ovo dragocjeno, ponekad pomalo i zanemareno, kartofilsko gradivo. Riječ je o zaista iznimnoj knjizi koja će biti zanimljiva i korisna ne samo kolekcionarima već i stručnjacima različitih profila i polja istraživanja: povjesničarima, povjesničarima umjetnosti, etnolozima, arheolozima, konzervatorima, povjesničarima fotografije, arhitekture, dizajna i reklamnog oglašavanja. Podjednako, bit će zanimljiva i najširoj publici i svima koje zanima povijest Dalmacije predstavljena slikom, koja često govori više i sugestivnije od riječi.Sandi Bulimbašić, povjesničarka umjetnosti
- Pregledavanjem knjige Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije bivamo začuđeni kako to da su neka zabitna mjesta još onda imala svoju razglednicu, da su unutrašnjost trgovine mješovite robe, tečaj šivanja ili punjenje konzervi sardina bili zanimljivi motivi za razglednice, ovjekovječena je igra šijavice, gledamo osobe kao što su hajduk Andrija Šimić i galantar Paul Merčep, „prisustvujemo“ brojnim vjerskim i sportskim događajima, pred nama poziraju članovi raznih društava itd. Golešova knjiga izvrstan je izvor mnogima koji se žele upoznati s poviješću Dalmacije, njenom kulturom, urbanizmom, spomenicima, športom, običajima itd. Svatko u njoj može naći nešto zanimljivo, dokumentarno, što će proširiti njegovo znanje i što će ga potaknuti na daljnja istraživanja. Neosporno je da će ona postati nezaobilazna u pisanju tekstova o Dalmaciji i da će naći istaknuto mjesto u mnogim javnim i privatnim knjižnicama.Arsen Duplančić, povjesničar
- Bez pisama Cicerona, Plinija Mlađeg, Goethea i brojnih drugih bili bismo mnogo siromašniji za brojne kulturne, umjetničke, povijesne i druge vrijednosti. Ciceron nam je u pismima prenio dramatičnu potjeru za svojim robom Dionizijem koji mu je ukrao dragocjenu biblioteku i pobjegao u Naronu. Plinije Mlađi opisao je kako su izgledali tajni sastanci ranih kršćanskih zajednica. Goethe je pak pisma obogaćivao gotovo transcendentnim crtežima od kojih se koža ježi. Za pismo se podrazumijeva da bude dugo i sadržajno. Naprotiv, bit poštanske razglednice jest prenošenje kratke, nerijetko jednostavne pa i banalne poruke, ali koja je najčešće nabijena emocijama. Duboko sam uvjeren da će razglednice iz velikih zbirka urednika ove monografije Igora Goleša i njegovih kolega kolekcionara pružiti reprezentativnu dijakronijsku sliku Dalmacije. Bit ćemo, ne sumnjam, zadivljeni bogatstvom motiva i podataka. Zato se svrstavam među one koji ovakvu knjigu podupiru i očekuju.Akademik Nenad Cambi, arheolog
- Riječ je o golemom ikonografskom rezervoaru s nizom dosad neviđenih slika po kojima se ova knjiga ne okreće samo melankoličnim proučavateljima zavičajne prošlosti i baštine, brojnim namjernicima koji sa sve većim zanimanjem žele razumjeti ono što gledaju, nego i specijalistima različitih disciplina. Urednik knjige Igor Goleš poznati je kolekcionar starih razglednica. Isprva koncentriran na motive Šibenika i okolnih mjesta, on je svoja istraživanja tijekom godina značajno proširio kako bi, naposljetku, uvidom u niz drugih, jednako dragocjenih zbirki, sačinio ovu, u pravom smislu antologijsku monografiju, u kojoj se poseban naglasak stavlja ne samo na kulturno-povijesnu baštinu, spomenike, panorame manje razglašenih dalmatinskih mjesta i gradova, nego i na ljude, običaje, događaje, proslave, procesije… Stoga na ovim slikama buja svakodnevni i svečani život, u prizorima koji Dalmaciju od prije stotinu godina ne idealiziraju, ali je otkrivaju u mnogim zaboravljenim sastavnicama.Joško Belamarić, povjesničar umjetnosti
- Knjiga Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije vrijedan je memento prošlosti Dalmacije za koju često ističemo da je nepovratno izgubljena, a na koju nas, uz fotografije, podsjeća i ovo dragocjeno, ponekad pomalo i zanemareno, kartofilsko gradivo. Riječ je o zaista iznimnoj knjizi koja će biti zanimljiva i korisna ne samo kolekcionarima već i stručnjacima različitih profila i polja istraživanja: povjesničarima, povjesničarima umjetnosti, etnolozima, arheolozima, konzervatorima, povjesničarima fotografije, arhitekture, dizajna i reklamnog oglašavanja. Podjednako, bit će zanimljiva i najširoj publici i svima koje zanima povijest Dalmacije predstavljena slikom, koja često govori više i sugestivnije od riječi.Sandi Bulimbašić, povjesničarka umjetnosti
- Pregledavanjem knjige Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije bivamo začuđeni kako to da su neka zabitna mjesta još onda imala svoju razglednicu, da su unutrašnjost trgovine mješovite robe, tečaj šivanja ili punjenje konzervi sardina bili zanimljivi motivi za razglednice, ovjekovječena je igra šijavice, gledamo osobe kao što su hajduk Andrija Šimić i galantar Paul Merčep, „prisustvujemo“ brojnim vjerskim i sportskim događajima, pred nama poziraju članovi raznih društava itd. Golešova knjiga izvrstan je izvor mnogima koji se žele upoznati s poviješću Dalmacije, njenom kulturom, urbanizmom, spomenicima, športom, običajima itd. Svatko u njoj može naći nešto zanimljivo, dokumentarno, što će proširiti njegovo znanje i što će ga potaknuti na daljnja istraživanja. Neosporno je da će ona postati nezaobilazna u pisanju tekstova o Dalmaciji i da će naći istaknuto mjesto u mnogim javnim i privatnim knjižnicama.Arsen Duplančić, povjesničar
- Bez pisama Cicerona, Plinija Mlađeg, Goethea i brojnih drugih bili bismo mnogo siromašniji za brojne kulturne, umjetničke, povijesne i druge vrijednosti. Ciceron nam je u pismima prenio dramatičnu potjeru za svojim robom Dionizijem koji mu je ukrao dragocjenu biblioteku i pobjegao u Naronu. Plinije Mlađi opisao je kako su izgledali tajni sastanci ranih kršćanskih zajednica. Goethe je pak pisma obogaćivao gotovo transcendentnim crtežima od kojih se koža ježi. Za pismo se podrazumijeva da bude dugo i sadržajno. Naprotiv, bit poštanske razglednice jest prenošenje kratke, nerijetko jednostavne pa i banalne poruke, ali koja je najčešće nabijena emocijama. Duboko sam uvjeren da će razglednice iz velikih zbirka urednika ove monografije Igora Goleša i njegovih kolega kolekcionara pružiti reprezentativnu dijakronijsku sliku Dalmacije. Bit ćemo, ne sumnjam, zadivljeni bogatstvom motiva i podataka. Zato se svrstavam među one koji ovakvu knjigu podupiru i očekuju.Akademik Nenad Cambi, arheolog
- Riječ je o golemom ikonografskom rezervoaru s nizom dosad neviđenih slika po kojima se ova knjiga ne okreće samo melankoličnim proučavateljima zavičajne prošlosti i baštine, brojnim namjernicima koji sa sve većim zanimanjem žele razumjeti ono što gledaju, nego i specijalistima različitih disciplina. Urednik knjige Igor Goleš poznati je kolekcionar starih razglednica. Isprva koncentriran na motive Šibenika i okolnih mjesta, on je svoja istraživanja tijekom godina značajno proširio kako bi, naposljetku, uvidom u niz drugih, jednako dragocjenih zbirki, sačinio ovu, u pravom smislu antologijsku monografiju, u kojoj se poseban naglasak stavlja ne samo na kulturno-povijesnu baštinu, spomenike, panorame manje razglašenih dalmatinskih mjesta i gradova, nego i na ljude, običaje, događaje, proslave, procesije… Stoga na ovim slikama buja svakodnevni i svečani život, u prizorima koji Dalmaciju od prije stotinu godina ne idealiziraju, ali je otkrivaju u mnogim zaboravljenim sastavnicama.Joško Belamarić, povjesničar umjetnosti
- Knjiga Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije vrijedan je memento prošlosti Dalmacije za koju često ističemo da je nepovratno izgubljena, a na koju nas, uz fotografije, podsjeća i ovo dragocjeno, ponekad pomalo i zanemareno, kartofilsko gradivo. Riječ je o zaista iznimnoj knjizi koja će biti zanimljiva i korisna ne samo kolekcionarima već i stručnjacima različitih profila i polja istraživanja: povjesničarima, povjesničarima umjetnosti, etnolozima, arheolozima, konzervatorima, povjesničarima fotografije, arhitekture, dizajna i reklamnog oglašavanja. Podjednako, bit će zanimljiva i najširoj publici i svima koje zanima povijest Dalmacije predstavljena slikom, koja često govori više i sugestivnije od riječi.Sandi Bulimbašić, povjesničarka umjetnosti
- Pregledavanjem knjige Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije bivamo začuđeni kako to da su neka zabitna mjesta još onda imala svoju razglednicu, da su unutrašnjost trgovine mješovite robe, tečaj šivanja ili punjenje konzervi sardina bili zanimljivi motivi za razglednice, ovjekovječena je igra šijavice, gledamo osobe kao što su hajduk Andrija Šimić i galantar Paul Merčep, „prisustvujemo“ brojnim vjerskim i sportskim događajima, pred nama poziraju članovi raznih društava itd. Golešova knjiga izvrstan je izvor mnogima koji se žele upoznati s poviješću Dalmacije, njenom kulturom, urbanizmom, spomenicima, športom, običajima itd. Svatko u njoj može naći nešto zanimljivo, dokumentarno, što će proširiti njegovo znanje i što će ga potaknuti na daljnja istraživanja. Neosporno je da će ona postati nezaobilazna u pisanju tekstova o Dalmaciji i da će naći istaknuto mjesto u mnogim javnim i privatnim knjižnicama.Arsen Duplančić, povjesničar
- Bez pisama Cicerona, Plinija Mlađeg, Goethea i brojnih drugih bili bismo mnogo siromašniji za brojne kulturne, umjetničke, povijesne i druge vrijednosti. Ciceron nam je u pismima prenio dramatičnu potjeru za svojim robom Dionizijem koji mu je ukrao dragocjenu biblioteku i pobjegao u Naronu. Plinije Mlađi opisao je kako su izgledali tajni sastanci ranih kršćanskih zajednica. Goethe je pak pisma obogaćivao gotovo transcendentnim crtežima od kojih se koža ježi. Za pismo se podrazumijeva da bude dugo i sadržajno. Naprotiv, bit poštanske razglednice jest prenošenje kratke, nerijetko jednostavne pa i banalne poruke, ali koja je najčešće nabijena emocijama. Duboko sam uvjeren da će razglednice iz velikih zbirka urednika ove monografije Igora Goleša i njegovih kolega kolekcionara pružiti reprezentativnu dijakronijsku sliku Dalmacije. Bit ćemo, ne sumnjam, zadivljeni bogatstvom motiva i podataka. Zato se svrstavam među one koji ovakvu knjigu podupiru i očekuju.Akademik Nenad Cambi, arheolog